Konzultacije

Estetska medicina je medicinska grana koja se bavi konstrukcijom i rekonstrukcijom individualne psihofizičke ravnoteže. Estetska medicina djeluje u području prevencije i korekcije estetskih problema koji mogu, s vremenom, dovesti do pojave raznih patoloških ili psihofizičkih poremećaja.

Pregled kod liječnika estetske medicine predstavlja unaprjeđenje klasičnog internističkog pregleda. Ciljevi pregleda su: procjena bioloških godina, prevencija poremećaja nastalih starenjem i poboljšanje psihofizičkih sposobnosti.

Estetska medicina je prvenstveno preventivna, a onda korektivna medicina.

U preventivnoj fazi liječnici podučavaju pacijente kako upoznati i prihvatiti naslijeđene fizičke strukture njihovog organizma, kako ih zaštititi i prema njima se odnositi u skladu s pravilima higijene života: alimentarne, fizičke, psihološko-ponašajne i kozmetološke. U korektivnoj fazi program se oslanja isključivo na službene metode i tehnike: medicinske, kirurške, kinezioterapijske, termalne i kozmetičke. Pregled traje sat vremena. Dijagnostički pristup se sastoji od pregleda tijela i pregleda lica.

Pregled tijela

  • tradicionalna i ciljana anamneza estetske medicine
  • klasični pregled pacijenta
  • psihološki pregled – serija testova ubačenih u razgovor s ciljem definiranja globalnog psihološkog aspekta pacijenta
  • morfoantropometrijska procjena: upoznavanje s tjelesnom težinom pacijenta u prošlosti, idealnom tjelesnom težinom, mršavom masom, ukupnom količinom vode u tijelu korištenjem raznih metoda analize sastava tijela kao što su plikometrija i impedenziometrija koje omogućavaju otkrivanje uzroka povezanih s tjelesnom težinom i na osnovu toga primjene odgovarajućih lokalnih tretmana. Ovom procjenom može se odrediti plan prehrane i vraćanje metabolizma i tjelesne težine na normalu.
  • posturalna procjena: služi za pronalaženje eventualnih poremećaja pozicije tijela u odnosu na površinu na koju se oslanjamo, u statičkoj ili dinamičnoj situaciji, preko direktnog promatranja i upotrebom podoskopa
  • procjena fizičkog kapaciteta: mjerenje kapaciteta osobe u izvršavanju određene aktivnosti. Procjenjuje se maksimalno korištenje kisika, snaga i artikularna fleksibilnost pomoću goniometra.
  • angiološka procjena – doppler sonda 7,50 mgh
  • ehografija

Pregled kože lica ili check-up kože

Prevencija i kontroliranje starenja kože potreba je koju u današnje vrijeme ne bi trebalo zanemarivati. Važna je za psihološko i fizičko stanje osobe bez obzira na godine života. Da bi se kroz godine zadržao zadovoljavajući izgled kože, neophodno je poznavati vlastitu kožu i korektno se prema njoj odnositi. S tom namjerom, sedamdesetih godina prošloga stoljeća Carlo Alberto Bartoletti (Rim) i Gaston Ramette (Pariz) postavili su medicinsku metodologiju – procjenu kože u svrhu poznavanja obrane kože i postavljanja dijagnoze biotipa (npr. seboroična koža, "suha" koža zbog dehidratacije i/ili nedovoljnog prisustva lipida na površini, osjetljiva koža – naročito na atmosferske agresije). Procjenjuje se individualni odgovor na izlaganje suncu te stabilizira funkcionalni balans i stupanj starenja kože. Oblikuje se kozmetološki savjet s ciljem higijene kože (čišćenje, hidratacija, zaštita od sunca) te za normalizaciju eventualnih poremećaja evidentiranih na pregledu.

Također, za vrijeme trajanja tretmana rade se kontrolna mjerenja za monitoring stanja kožnih parametara. Koriste se supstance koje imaju farmakokozmetičko djelovanje, te ako je potrebno, prepisuje se kompenzatorna kozmetika.

Pregled kože lica

Pregled počinje anamnezom koja se odnosi na generalnu higijenu života, eventualne kožne patologije, upotrebu lijekova, subjektivni osjećaj kože i slično. Objektivni pregled kože izvodi se običnim okom, upotrebom hladne svjetlosti te Woodovom lampom. Generalna inspekcija procjenjuje boju i eventualno prisustvo elementarnih lezija. Ciljana inspekcija se odnosi na boju, luminozitet i eventualno prisustvo komedoma, mikrocista, mrlja, kuperoza (crvenilo s proširenim krvnim sudovima lokaliziranim na licu, naročito kod osoba sa svijetlom kožom), crvenila, rozacea, bora, depresije kože (neravnine), ožiljaka od akni, deskvamacija (guljenje i ljuštenje kože).

Woodova lampa omogućuje uvid u prisutnost komedona (žute ili narančaste boje zavisno o stupnju oksidacije masnoće), hiperpigmentacije koje se ne mogu vidjeti golim okom i ljuskica (u dermatologiji Woodova lampa se koristi za potvrđivanje dijagnoze vitiliga, psorijaze i pitiriaze versicolor). Ispitivanje na dodir i palpaciju prema korektnoj metodologiji tradicionalne medicine omogućuje ispitivanje glatkoće, masnoće, granuloziteta, hrapavosti, zadebljanja, elasticiteta i rastezljivosti kože.Za diferencijalnu dijagnozu pigmentnih lezija koristi se dermatoskopija s epiluminiscencijom, neinvazivna tehnika koja omogućava ispitivanje pigmenta unutar i izvan ćelije.

Mjerenja parametara kože lica

Mjerenja kože vrše se aparatima koji su nastali u laboratorijima za dermatološka istraživanja. Krajem sedamdesetih godina Ramette i Bartoletti formuliraju prvi protokol za check-up kože, koji obuhvaća: temperaturu, sebometriju, korneometriju, pH metriju, test laktičnom kiselinom i dermografizam, te najnovije - kožni otisak koji omogućava trodimenzionalnu sliku kože. Valutacija pH vrši se elektrodom i rezultat tog mjerenja pokazuje kiselost kože.

Pomoću sebometrije određuje se količina masnoće na površini kože. Koristi se aparat sebometar. Vrijeme mjerenja je 30 sekundi i kontrolira ga kronometar koji se nalazi u aparatu. Normalne vrijednosti sebometrije u području čela su između 100 i 200, u području jagodica između 60 i 160, a u području brade između 60 i 100. Pomoću korneometrije određuje se hidratacija (vlažnost) kože. Koristi se instrument korneometar. Normalne vrijednosti hidratacije variraju od 95 do 105.

Test 15%-tnom laktičnom kiselinom (po Ramettu) potvrđuje dijagnozu radi li se o osjetljivoj koži. Dermografizam je koristan kako bi se utvrdio stupanj kožne iritacije.

Kada se radi ova procjena?

Bez obzira na godine, procjena stanja kože važna je zbog određivanja odgovarajuće kozmetike, a cilj je preventivno djelovanje na znakove vremena koji se manifestiraju na koži, naročito onih znakova koji su vezani za atmosferske pojave. Procjenu je preporučljivo napraviti već u mlađim godinama, poslije puberteta, zbog što ranijeg upoznavanja vrste kože i njene obrane, te samim time na vrijeme primijeniti higijensko – preventivni program.

Drugo razdoblje kada bi se ova procjena trebala napraviti je menopauza, kada se produciranje masnoće smanjuje zbog hormonalnih promjena. Tada je najbolje vrijeme da se ponovo kontrolira i eventualno modificira kozmetološka zaštita. Pregled je u mlađim godinama potrebno napraviti svake dvije godine, a zatim uvesti godišnju kontrolu nakon menopauze. Pomoću upitnika, kliničke pretrage i mjerenja vrijednosti parametara omogućuje se personalizirani program kozmetološke edukacije prema biotipu i fototipu te zaštita, obrana i održavanje kože u dobrom stanju pomoću personalizirane kozmetike, a ona, prema definiciji UE, ima upravo tu funkciju.